Fioka

slobodni umetnički prostor

"SELO" Petar Jovanović

proza

A f o r i z m i

 

Važnije nam je ko je od kog soja nego li da zasejemo soju.

 

Bavi se poljoprivredom. Malo – malo pa nekoga nasadi.

 

Dogovore cenu ispod žita, a zatim žito isplaćuju ispod cene.

 

Gde sve puštaju korenje – nije čudo što korova ima najviše.

 

Govore „sve je u tvojim rukama“, a samo mi je motika u rukama.

 

Da umesto oratore imamo orače, gde bi nam kraj bio.

 

Čim je političar uzeo motiku posejao je sumnju.

 

Vratili bi se na pravi put, ali su mnogo zabrazdili.

 

Uništismo poljske miševe, ali ne i kancelarijske pacove.

 

Đubre jedno – veštačko!

 

Seljačko pitanje smo rešili, uvozićemo pšenicu.

 

Obećavaju mi brda i doline – da ih obrađujem.

 

Ne dižite ruke, došli smo samo da naplatimo potez.

 

Zahvaljujući pojedinim političarima povećao se stočni fond.

 

Nekada smo izvozili svinje, a sada svinjarije.

 

Da li su selu potrebniji stručnjaci ili volovi?

 

Dok mi sejemo, u skupštini samo melju.

 

Stočarstvo je u krizi, ali je zato stoka dobrostojeća.

 

Pevač ima veću tezgu od seljaka.

 

Obećavali su nam brda i cvetne doline, a dobili smo samo šipak.

 

U poslu cvetaju ruže jedino radnicima hortikulture.

 

Sejemo pšenicu da možemo za slamku da se hvatamo.

 

Obrađivati zemlju značajnije je nego njome vladati.

 

Na njivama nije sve tako crno, beo je sneg.

 

Seljak samo jede pasulj i nikako da se opasulji.

 

Seljake muče poljski miševi, ali i kancelarijski pacovi.

 

Priželjkujući da komšiji crkne krava, uništismo stočni fond.

 

Gajimo iluzije, ali niko neće da ih kupi.

 

Nismo mi stoka. Mi se samo tako ponašamo.

 

Svet nas tretira kao stoku i hoće da nam ugroze stočni fond.

 

Korov je teže iskoreniti u privredi, nego u poljoprivredi.

 

Zimi na selu nije sve tako crno, beo je sneg.

 

Jagnje je očekivalo da ga čobanin mazi, a ne da ga mezi.

 

Onih koji rade ispod žita ima više nego žita.

 

Problem poljoprivrede ne može da reši samo motika. Mora da radi kuka i motika.

 

Poplave nam ne mogu ništa. Sve je poplavljeno još ranije.

 

Kakva smo mi stoka, naš stočni fond nikada neće imati perspektivu.

 

U skupštini mlate praznu slamu, dok seljaci žanju.

 

Gajimo iluzije, ali neće niko da ih kupi.

 

Farme na selu su zatvorene. Sada se za stoku otvaraju farme na televiziji.

 

Ostajte ovde, ako već nemate gde.

 

Džaba obećavate bolje sutra, sutra neću biti ovde.

 

Što je moglo otišlo je iz zemlje, što nije moglo smestili smo na gerijatriju.

 

Ne brine me što mladi odlaze iz zemlje, nego što nam ne šalju devize.

 

Da sam štedeo za crne dane, ne bih išao u beli svet.

 

Imamo najveći odliv mozgova. Okruženi smo šupljim glavama.

 

Jedni traže hleb preko pogače, drugi preko granice.

 

Na zapadu ništa novo, sve sami naši stručnjaci.

 

Pominjete mi režim, a čudite se što iz zemlje bežim.

 

Ušli smo mu u trag, ala smrdi.

 

O ekologiji bi da diskutuje svaki smrad.

 

Zagađuju vazduh, a onda guraju glavu u pesak.

 

Kad izribamo nesavesne, imaćemo čistu okolinu.

 

Novi zakon o ekologiji bolji je. U tvrdom povezu je.

 

Ovo mi ne miriše na dobro – reče tvor.

 

Nema tri čiste, a diskutuje o ekologiji.

 

On je naše gore list, požuteo je od smoga.

 

Na mladima svet ostaje i to zagađen.

 

Mnogo voli ekologiju, vrši i etničko čišćenje.

 

Ukinuli su smrtnu kaznu. Umiranje od smoga je teža kazna.

 

Čim se digne prašina oko ministra ekologije, vrši se čistka.

 

Bog je za sedam dana stvorio svet, osmog se počelo sa zagađivanjem.

 

Vaše žrtve nisu uzaludne, njima ćemo dokazati da je okolina zagađena.

 

Samoubice, manite se zagađivanja. Probajte s nečim drugim.

 

Ne zagađujte sredinu, da bi imali lepše krajeve.

 

Solili su nam pamet, a sada nam ispiraju mozak.

 

Uništiše šumske površine. Gde ćemo da vršimo nuždu?

 

Direktor meteorološkog zavoda uhvatio je maglu.

 

Da se može živeti i bez mozga dokazuju ovi što zagađuju okolinu.

 

Fabrike zagađuju. Ko te hrani ima pravo i da te truje.

 

Non-stop režemo stabla, a čuvamo šumu propisa.

 

Čovek uništava prirodu. Stidi se svog porekla.

 

Čovek je prvi počeo da zagađuje okolinu. Stvorio je televizor.

 

Zaštitimo sredinu, krajevi još nisu kritični.

 

Sastavljamo kraj s krajem, a sredina nam je zagađena.

 

Koliko zagađujemo životnu sredinu, hrana i nije toliko zatrovana.

 

Ako posečemo sve šume, kako ćemo da idemo tamo gde i car ide peške.

 

Briga o šumama pala je na niske grane, jer ima još uvek onih što nisu sišli s grane.

 

Čovek je najveće bogatstvo …. uništio sečom šuma.

 

Kada poseku sve šume ljudi neće više imati ekološki WC.

 

Zenica je jako zagađena. Nema veze, bar je etnički čista.

 

Čuvajmo životnu sredinu od zagađenih krajeva.

 

Koliko vam je prljav WC, samo me velika nužda može naterati da ga koristim.